RAZGOVOR

Skeptici u pubu

16.9.2022. | 18 sati

Skeptici u pubu vraćaju se nakon pauze od dvije godine! 

Teme i predavači ovog izdanja su:

Iva Validžija: Muzeji u potresu - potres u muzeju

Hrvatska je među seizmički najugroženijim državama Europe, a prema Karti potresnih područja RH iz 2011. godine Zagreb se nalazi na jednom od četiri područja koja su najviše izložena zemljotresima. U potresima 2020. koji su zadesili Zagreb i Baniju trećina zagrebačkih muzeja je zatvorena zbog značajnih strukturalnih šteta na zgradama. Na Baniji je iseljena Galerija Krsto Hegedušić iz Petrinje, a Gradski muzej Sisak je pretrpio značajna oštećenja na svojim zgradama. Znate li da se u tim muzejima ukupno čuva preko 57% ukupne muzejske građe cijele Hrvatske? Kakva je sudbina naše muzejske građe i jesmo li što naučili za budućnost? Jesmo li prihvatili činjenicu da živimo između dva potresa?(!)

Iva Validžija diplomirala je povijest umjetnosti i rusistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2005. do 2008. godine radila je kao kustos na osnivanju i izradi stalnog postava Muzeja grada Pregrade. Od 2009. zaposlena je u Muzejskome dokumentacijskom centru gdje radi stručne muzejske poslove (muzejsko zakonodavstvo, edukacija o muzejskim bazama podataka, Personalni arhiv zaslužnih muzealaca, terensko prikupljanje podataka o muzejskim zbirkama). Sudjelovala je u evakuaciji građe iz poplavom pogođenih područja Cvelferije 2014. godine. U okviru ICCROM-ova programa RE-ORG sudjelovala je u reorganizaciji čuvaonica Etnografskog muzeja u Zagrebu (2017.). Nakon potresa na Baniji sudjelovala je u evakuaciji Galerije Krsto Hegedušić iz Petrinje.

Vedrana Pribičević: Inflacija jučer, danas, sutra

Lockdown, prekidanja opskrbnih lanaca, rat u Ukrajini ili puka gramzivost tvrtki? Dok ekonomisti žustro raspravljaju o izvorima porasta opće razine cijena, inflacija se vratila na velika vrata, prijeteći erodirati kupovnu moć svih nas. Neka od pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti a ekonomistima se danas često postavljaju - jesu li desetljeća niske inflacije iza nas? Kako inflacija nastaje, što ju pogoni i koga najviše pogađa? Zašto je visoka inflacija štetna i trebamo li se bojati hiperinflacije? I tko u konačnici može pomoći potrošačima i tvrtkama, na koji način i uz koji društveni trošak?

Vedrana Privičević magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, a trenutno je u završnoj fazi doktorata iz ekonomije na Ekonomskom Fakultetu u Ljubljani. Fokus njenih istraživanja su ekonomske i financijske mreže što predstavlja novo interdisciplinarno područje koje kombinira ekonomiju sa saznanjima iz kompleksnih adaptivnih sustava i statističke fizike.
Viši je predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, gdje drži nastavu iz Osnova ekonomije, Mikroekonomije, Makroekonomije, Statistike, Međunarodne ekonomije, Ekonomije za managere. Sa dr.sc. Andrijanom Mušurom Gabor predaje i bihevioralnu ekonomiju još od 2013. kada je kolegij prvi put uveden, a prije godinu dana postaje pridruženi član Behavioral and Experimental Economics Lab (https://www.zsem.hr/.../behavioral-and-experimental.../) pri ZSEMu kojeg vodi dr.sc. Mušura Gabor s ciljem promocije i implementacije rješenja za javne politike i kompanije pomoću bihevioralne ekonomije uz evidence-based pristup.
Vedrana je sudjelovala u dva znanstvena projekta financirana od strane HUP-a i HUB-a; prvi se ticao dijagnostike rasta u Hrvatskoj, a drugi kompleksnih mreža u predstečajnim nagodbama koji je bio i motivacija za doktorat. Osim što redovito piše kolumne za vodeće medije u Hrvatskoj, Vedrana je i autorica tekstova serije "Ekonomski zabavnik" (vodi Ida Prester) koja je emitirana na HRT-u u 60 epizoda u kojima se u kratkim 5-minutnim videima na jednostavan i svima razumljiv način objašnjavaju kompleksni ekonomski pojmovi kao što su BDP, inflacija, država blagostanja, kapitalizam.

Nada Topić Peratović: Ženska mreža Hrabre sestre

O ugledu na naše humanističke suborkinje iz Nizozemske humanističke udruge Hrabre sestre grade mrežu žena u Hrvatskoj koje će biti podupirateljice ženama koje se odluče na prekid trudnoće. Ovaj vid aktivizma se razlikuje od glasnog i ne manje bitnog političkog zagovaranja prava na siguran, besplatan i legalan pobačaj, a koji nam je zajednički sa svim feminističkim udrugama u Hrvatskoj. No naša feministička borba tu ne prestaje nego kreće novim putem, pruža ruku solidarnosti ženi koja nam se konkretno obrati za podršku. Do kraja 2020. godine se prijavilo više od 120 žena iz cijele Hrvatske i inozemstva. Svjedočanstva tih žena, njihova zabrinutost, ali i odlučnost su samo potvrdili da smo dobro postupile pokrećući ovaj projekt.

Nada Topić Peratović je pravnica i dugogodišnja feministička i humanistička aktivistkinja. Rođena je 1972. u Banja Luci, Bosni i Hercegovini. Od rođenja je naizmjenično živjela u Švicarskoj i Bosni i Hercegovini, a kasnije u Hrvatskoj.
Aktivno sudjeluje u različitim ljudsko-pravaškim organizacijama – u vladinim odborima zagovara znanstveno utemeljen zakon o MPO, sudjeluje u izradi brošure o silovanju, dio je pravnog tima za izradu Zakona o pravima žrtava seksualnog ratnog nasilja i regionalnog feminističkog Ženskog suda, koji nudi prostor svjedočenju žena – žrtava ratnih zločina na prostorima zemalja bivše Jugoslavije. Godine 2012. je članica Organizacijskog odbora Povorke ponosa i zalaže se za pravo na brak i posvajanje djece za homoseksualne parove. Kroz razna savjetovališta, ali i privatno, pomaže pravno i emotivno ženama u izlasku iz toksičnih veza prateći ih u brakorazvodnim parnicama.
Godine 2011. u Hrvatskoj osniva humanističko-feminističku udrugu Centar za građansku hrabrost, koja promiče humanističku misao, načelo sekularnosti, građansku hrabrost i feminističku etiku odgovornosti i solidarnosti u osnaživanju i zaštiti ljudskih prava, ravnopravnosti i u kritičkom suočavanju s prošlošću. Poseban fokus se stavlja na prava na sekularno školstvo i potrebe djece iz ireligioznih obitelji da ne budu izvrgnuta religijskoj nasrtljivosti i diskriminaciji.
Godine 2013. pokreće prve humanističke radionice za osnovnoškolsku djecu, nastale iz želje da se djeci približe humanističke i feminističke vrijednosti koje se nedovoljno nude u današnjem školskom sustavu i da im se istovremeno osigura siguran prostor za razmjenu dječjih iskustava i mišljenja.
Godine 2014. objavljuje prvu humanističku knjigu "Humanizam za djecu" na tri jezika (hrvatski, njemački, engleski) i predstavlja je na Svjetskom humanističkom kongresu u Oxfordu. U 2020. godini slijede prijevodi knjige na burmanski, bengalski i asamski jezik.
Nekoliko godina je zastupnica Međunarodne alijanse ateista pri UN u Genevi i u Vijeću Europe u Strasbourgu. Na sastancima pri Europskom parlamentu u Bruesselu predstavlja nereligiozne organizacije. Od 2017. do 2020. godine članica je upravnog odbora Švicarske udruge Slobodnih mislitelja i Europske humanističke federacije (EHF).
Od rujna 2020. godine, kroz žensku mrežu „Hrabre sestre“ aktivno podržava žene koje se odluče na prekid trudnoće pri čemu im osigurava sve bitne informacije, moralnu podršku i pratnju jedne od 40 žena iz novonastale feminističke mreže.
Jedan od njenih najnovijih ciljeva je aktivno podržavanje feminističkog osnaživanja mladih žena i njihovo udruživanje u regionalna i međunarodna sestrinstva.
Živi i piše u Zürichu.