RAZGOVOR
Održiva Ura: Konoplja - građevinski materijal budućnosti
15.05.2025 | 17:30 sati
U kontekstu globalnih klimatskih izazova i potrebe za održivim rješenjima u građevinskoj industriji, konoplja se sve više prepoznaje kao ekološki prihvatljiva alternativa tradicionalnim građevinskim materijalima. Ova biljka, poznata po svom brzom rastu i minimalnim zahtjevima za uzgoj, nudi niz prednosti koje je čine idealnim izborom za održivu gradnju.
Konoplja u građevinarstvu: povijest i sadašnjost
Konoplja, sorta kanabisa, stoljećima je igrala ključnu ulogu u graditeljstvu. Zbog svoje iznimne čvrstoće i svestranosti, koristila se u brojnim primjenama – od vlakana za ojačanja do toplinske i zvučne izolacije. Prije betona i čelika, stare civilizacije koristile su konoplju za izradu prozračnih i čvrstih građevinskih materijala. Egipćani su je koristili u užadima i jedrima, presudnim komponentama za gradnju svojih monumentalnih struktura. U Kini je služila za izradu kompozitnih građevinskih materijala, dok su Merovinzi u 6. stoljeću u Francuskoj koristili konopljin mort za izgradnju mostova. Rimljani su svoje građevine ojačavali mortom s dodatkom konoplje.
Danas konoplja doživljava novu renesansu – ne kao relikt prošlosti, već kao simbol održive inovacije. Inovacije poput konobetona i vlaknastih ploča otvaraju prostor za širu primjenu, ne samo u eksperimentalnim projektima, već i u cijelim zajednicama i javnim zgradama.
Svojstva konobetona:
- Visoka paropropusnost: konobeton upija i otpušta vlagu, stabilizirajući relativnu vlažnost na 50–55%.
- Toplinska učinkovitost: smanjuje potrebu za grijanjem i hlađenjem.
- Zdravstvena sigurnost: ne uzrokuje iritacije kože ni dišnih puteva.
- Ekološki prihvatljiva proizvodnja: 100% prirodni, često lokalni materijali – konoplja, vapno, voda.
- Ugljična neutralnost: paleta blokova od konobetona veže oko 100 kg CO₂.
Primjena u Hrvatskoj i regiji
Tvrtke poput Zadružne konopljare i Hempike CoGreen iz Slovenije aktivno razvijaju primjenu konoplje u gradnji. Jednu od prvih kuća lijevanjem u oplatu u Hrvatskoj realizirao je arhitekt Hrvoje Bota. Na europskoj razini, vodeće tvrtke poput IsoHemp (Belgija), Schoentaler (Italija) i UK Hempcrete (Ujedinjeno Kraljevstvo) pioniri su u proizvodnji konopljinih građevinskih materijala.
Predavanje Vesne Šoić
Arhitektica Vesna Šoić, osnivačica Arhitektonskog studija Šoić, poznata je po projektima koji integriraju prirodne materijale u suvremenu arhitekturu. Šoić vodi i Zadružnu konopljaru, gdje istražuje i implementira konoplju u graditeljstvu. Posebno je prepoznata po svom radu na obnovi tradicijskih kuća i valorizaciji kulturne baštine.
Projekt koji će Vesna Šoić predstaviti u Uraniji konkretizira potencijal konoplje kroz primjer kuće za dvije sestre u okolici Zagreba. Riječ je o investitoricama koje su željele zamijeniti život u gradu prirodnijim okruženjem, ali su se zbog previsokih troškova izgradnje tradicionalne drvene kuće okrenule alternativi. U suradnji s arhitekticom Šoić i Zadružnom konopljarom, projekt je razvijen kao kombinacija drvene skeletne konstrukcije i blokova konoplje. Kako bi se zadovoljili građevinski propisi, odabrani su tvornički certificirani blokovi austrijske tvrtke Schönthaler koji se već koriste u brojnim objektima diljem Njemačke, Švicarske i Austrije – uključujući i javne višekatnice.
Predavanje u Uraniji ponudit će uvid u cijeli proces – od ideje i projektiranja do izbora materijala i suradnje s europskim partnerima.
Broj mjesta je ograničen, pa vas molimo da rezervirate svoje mjesto ovdje. Ulaz je slobodan!
